teniski trener - beograd



Teniski trener Beogradtel: +381(0)64/12-444-12;  +381(0)68/52-438-56
Teniski trener Beograd  mail: vladatenisbgd@gmail.com   Teniski trener Beograd TenisSkolaTrener Teniski trener Beograd   tenisBeogradSkola   Teniski trener Beograd 




Teniski trener Beograd


Teniski trener Beograd



SREBRNA LICENCA ZA TENISKOG TRENERA Teniski trener Beograd C LICENCA ZA TENISKOG TRENERA


Teniski trener Beograd
          Tenis je sport sa reketima koji igraju dva igrača (singl) ili dva tima od po dva igrača (dubl). Igrači koriste reket za tenis da bi prebacili lopticu u protivnički deo terena preko mreže koja se nalazi na sredini terena. Počeo je da se igra u Engleskoj u 19. veku. Vrlo brzo je počeo da se širi po zemljama u kojima se govori engleski jezik, i to najviše među višim staležom. Tenis je danas Olimpijski sport i igraju ga svi ljudi, nezavisno od društvenog statusa. Pravila igranja su ista još od 90-ih godina 19. veka. Izuzetak je uvođenje taj-brejka (engl. tie-break = „prelom“ izjednačenja) 70-ih godina 20. veka. Tenis je veoma popularan sport koji prate milioni ljudi, a posebno četiri Grend slem turnira (Grand Slam Tournaments).

Tenis se igra na ravnoj pravougaonoj površini, najčešće na travi, šljaci ili betonu. Teren je 23,77 m dugačak, 8,23 m širok kada se igra singl, a 10,97 m širok kada se igra dubl. Dodatni prostor je potreban kako bi igrači mogli da stignu „duge lopte“. Mreža je razapeta celom širinom terena, postavljena je paralelno sa osnovnom linijom i deli teren na dva jednaka dela. Mreža je 1,07 m visoka kod stubića koji je drže, a 914 mm visoka na centru terena.

Postoje tri glavne vrste terena. Od materijala koji se koristi za površinu terena zavisi i brzina i odskok loptice, što zauzvrat utiče na kvalitet igre svakog igrača. Tri najčešće vrste terena su: • Zemljani teren, • Travnati treten i • Teren sa tvrdom podlogom. Neki igrači igraju mnogo bolje na jednoj površini, a lošije na drugoj i po tome postaju poznati kao „stručnjaci za travnati teren“ ili „stručnjaci za zemljani teren“. Tereni sa tvrdom podlogom obuhvataju različite površine i mogu biti betonske, asfaltne, drvene (kakve se nalaze u sportskim halama) ili prekrivene veštačkom travom. Tereni prekriveni šljakom se smatraju „sporim“ terenima, jer na njima loptica prvo izgubi brzinu prilikom udara u teren, a zatim odskoči relativno visoko. Igračima je zbog toga teže da vrate „nepovratne“ udarce koji se zovu vineri (winner). Na ovim terenima je lako proveriti gde je loptica udarila (da li je udarila liniju ili pored linije) jer ostavlja lako vidljiv trag od udarca. Tvrde podloge i travnati tereni spadaju u „brze“ terene. Na ovim terenima loptica prilikom udara u teren gubi malo brzine i ne odskače visoko, tako da je razmena udaraca između igrača kratka. Igrači koji jako udaraju i serviraju imaju prednost na ovim terenima. Travnati tereni unose još jednu varijablu u igru. Odskok loptice zavisi od kvaliteta trave i od toga kada je trava poslednji put podšišana. Na Grend Slem turnirima se igra na različitim terenima: Otvoreno prvenstvo SAD (U.S. Open) i Otvoreno prvenstvo Australije (Australian Open) se igraju na tvrdim podlogama, Otvoreno prvenstvo Francuske (French Open) se igra na zemljanim terenima, a na Vimbldonu(Wimbledon) se igra na travi.

Igrači (ili timovi igrača u dubl konkurenciji) započinju meč zauzevši mesta jedan na jednoj, a drugi na drugoj strani mreže. Zatim se, u singl konkurenciji, određuje ko će od dvojice igrača servirati prvi, a ko će biti primač servisa. U dubl konkurenciji (konkurenciji parova) takmiče se par protiv para. Jedan par predstavlja jedan tim. Prvo se određuje koji će od dva tima koji se međusobno takmiče, servirati. Zatim se odlučuje ko će od dvojice igrača jednog tima igrati na mestu servisera, a ko na mestu primača (servisa).

Pri serviranju loptice, igrač stoji izvan osnovne linije, tačnije oko tačke preseka osnovne linije središnjom. Primač može da zauzme svoju poziciju za prijem servisa gde god on to želi na svojoj polovini terena. Uobičajeno mesto prijema servisa je oko servisnog boksa. Jedna polovina terena je podeljena na još dve, prednju i zadnju polovinu. Prednja polovina je linijom razdeljena na još dva dela. Ta dva dela predstavljaju servisni boks (mesto koje loptica mora da pogodi nakon servisa). Koju od dve polovine servisnog boksa loptica mora da pogodi, zavisi od strane sa koje igrač servira. Serviser servira lopticu po principu dijagonale, što znači da ako zauzme poziciju desno od centralne linije, mora da servira u levi boks na suprotnoj strani mreže i obrnuto. Nakon jednog poena, serviser mora da servira sa suprotne strane u odnosu na koju je servirao prethodni put. Ova vrsta rotacije traje tokom čitavog meča. Kada primač zauzme odgovarajuću poziciju i da znak da je spreman, serviser će servirati.

Prilikom serviranja, igrač ima pravo da servira dva puta, sa time što je drugi servis dozvoljen samo ukoliko je prvi pokušaj neuspeo iz nekih razloga. Ako servis i posle drugog pokušaja nije dobar, serviser gubi poen (pravilo duple servis greške, koje se popularno naziva dabl folt). Servis je dobar, ukoliko je (iz prvog ili drugog pokušaja) ubačen na pravu stranu servisnog boksa a da loptica nije dodirnula mrežu. Ukoliko je loptica dodirnula mrežu, ovaj servis je net servis, i on se ne računa u grešku, već se ponavlja.

Nakon pravilno odservirane loptice, kreće prava igra. Nakon što se loptica jedanput odbije od polja, primač je reketom udara i prebacuje preko mreže u suprotni deo terena. Na ovaj udarac uzvraća i igrač sa suprotne strane mreže (serviser), koji ponavlja isto. Prebacivanje loptice sa jedne na drugu stranu mreže traje sve dok jedan od igrača ne načini grešku, pošalje lopticu u aut ili ne uspe da prebaci mrežu. Kada jedan od igrača napravi ovakvu neiznuđenu grešku, drugi igrač osvaja poen. Igrač osvaja poen i ukoliko loptica dvaput odskoči na suprotnoj strani mreže.

Teniski meč je izdeljen na setove. Jedan set se sastoji od nekoliko gemova, a jedan gem od nekoliko poena. Pobednik meča je onaj igrač, koji osvoji više od pola setova. Kada se ovaj zahtev ispuni, meč je gotov. Neke utakmice se sastoje iz pet setova, i tada je pobednik onaj igrač ili igračica koji osvoji tri seta. No, većina utakmica se odigravaju u tri seta, i tada je pobednik onaj ko prvi osvoji dva seta. Jedan set se sastoji od određenog broja gemova i završava se kada broj osvojenih gemova ispuni određeni kriterijum. Nakon jednog osvojenog gema, menja se serviser. Uobičajeno, igrač dobija set ukoliko je osvojio najmanje šest gemova i to sa najmanje dva gema razlike u odnosu na protivnika. Međutim najčešće, ukoliko je rezultat nerešen, odnosno kada oba igrača imaju po šest osvojenih gemova, odigrava se odlučujući taj-brejk. Taj-brejk omogućava nekom od igrača da osvoji još jedan, poslednji gem (sedmi), kako bi se set završio pri konačnom rezultatu od 7-6.

Jedan gem se sastoji od serije poena odigranih za vreme serviranja jednog igrača. Gem osvaja prvi igrač koji uzima četiri poena i ima vođstvo od najmanje dva poena u odnosu na svog protivnika. Prebrojavanje osvojenih pooena je karakteristično za tenis. Poeni od jedan do tri imaju specifične oznake: 0-0, 1-15, 2-30, 3-40. U slučaju kada su oba igrača osvojila po najmanje tri poena, dakle pri rezultatu od 40-40, nastupa djus („deuce“), i označen je sa velikim štampanim latiničnim slovima DU na semaforu. Dakle, kada obe strane imaju po tri osvojena poena, i kada jedan igrač ima prednost od jednog poena, taj igrač koji vodi ima prednost („advantage“-prednost), i na semaforu piše AD pored rezultata tog igrača. U ovakvom slučaju, gem osvaja onaj igrač koji nakon osvojene porednosti veže još jedan poen.
Meč lopta se u teniskom meču javlja samo kada igraču koji ima prednost fali još jedan poen, kako bi osvojio meč. Ukoliko je ovaj meč finalni meč nekog turnira, meč lopta se naziva još i „championship ball“ (lopta turnira). Ukoliko igrač koji ima servis npr. ima vođstvo od 40-0, imaće tri gem lopte, ili u zavisnosti od rezultata meč ili set lopte.
Brejk ili „break point“, se javlja ukoliko primač servisa ima priliku da osvoji gem, a ne serviser. Brejk prilike su veoma bitne u profesionalnom tenisu, jer igrači iz Top 10, retko gube svoj servis. Može se dogoditi da primač ima više od jedne šanse za brejk. Npr, ukoliko je rezultat 15-40, primač ima dve brejk lopte, i ukoliko osvoji jednu od te dve prilike on pravi brejk, i uzima gem na protivnikov servis.

Na profesionalnim teniskim mečevima, sa jedne strane mreže je postavljeno postolje koje drži nekakvu stolicu. Ta stolica je uzvišena u odnosu na teren i na njoj sedi glavni sudija (umpire). On je glavni tokom celog meča i jedino odluke koje on donese su ispravne. Prilikom nesuglasica, on je taj koji odlučuje ko je u pravu. Glavnog sudiju potpomažu linijske sudije, koje utvrđuju da li je loptica ušla u teren ili ne; zatim sudija koji procenjuje da li je loptica dotakla mrežicu prilikom serviranja ili ne itd. Na nekim većim turnirima, igračima je dozvoljeno da traže čelendž (challenge), i time provere sudijdku odluku, međutim traženje čelendža je brojčano ograničeno.

Sakupljači loptica su obično dečaci ili devojčice. Njihova celokupna uloga je da samo sakupljaju loptice na terenu, dodaju ih igračima, donose im njihove flašice i peškire. Od pre nekoliko godina, uvedeno je novo pravilo, a to je da na završnom turniru sezone, sakupljači loptica ne budu deca, već poznati manekeni i manekenke. U muškoj kategoriji, sakupljači loptica bi bile manekenke, a u ženskoj manekeni. Međutim, ovo pravilo još nije sasvim zaživelo.

U tenisu se sve odigrava brzo i povezano, tako da je dobra fizička spremnost i izdržljivost veoma bitan faktor. U većini slučajeva, mora se servirati ne duže od 20 sekundi nakon završetka prethodnog poena. Kada se menjaju strane terena, ovo ograničenje iznosi 90 sekundi, a 120 sekundi iznosi nakon završetka jednog seta. Prekid meča je jedino moguć ukoliko dođe do promene klimatskih uslova (npr počne pljusak), zatim oštećenja opreme tenisera i dr.

Teniske loptice se jako brzo oštete, te se zbog toga menjaju na svakih devet gemova. Prva ovakva promena se vrši nakon sedam gemova, jer se te iste loptice koriste i prilikom zagrevanja tenisera. Ukoliko dođe do naglih vremenskih promene i to dovede do prekida meča na duže, novo zagrevanje tenisera se odigrava sa novim setom loptica, ali se meč nastavlja sa onim lopticama kojim je igran meč do momenta prekida.